Panonsko, dinarsko i jadransko područje ...

 

 

 

 

 

 

Etnografsko područje RH dijeli se na tri dijela: panonsko, dinarsko i jadransko područje. Svako područje odlikuje se velikim bogatstvom nošnji raznolikih boja, oblika, materijala, vezenih ukrasa te različitih u samoj izvedbi. Bogatstvo i obilje u nošnji ovisilo je o imovinskoj moći stanovništva, ali i o vlastitoj domišljatosti i trudu uloženom u vezenju i tkanju. Nošnje su se izrađivale u domaćinstvu a potrebni materijal se većinom dobivao vlastitom proizvodnjom od lana i konoplje, a u novije vrijeme od pamuka. Osnovni dijelovi ženskog ruha: košulja, suknja ili haljina, pregača, obuća te pokrivalo za glavu.
Osnovni dijelovi muškog ruha: košulja, gaće ( hlače ), prsluk i obuća.

 

PANONSKO PODRUČJE obuhvaća Baranju, zapadni Srijem, Slavoniju, Podravinu, Posavinu, Moslavinu, Turopolje, Žumberak, Prigorje, Zagorje i Međimurje. Utjecaj alpske zone prisutan je u zapadnom dijelu, a dinarske zone u južnom. Osnovna obilježja panonskog područja su narodno ruho od domaćeg platna sastavljeno od ravnih pola platna, šivano po ivici te zatim naborano u veće ili manje nabore. Gotovo redovita dopuna platnenom ruhu su krzneni i sukneni prsluci, kaputi i kabanice. Karakteristična obuća su opanci kajšari i opanci kapičari pod koje su se omatali obojci ( platno koje se omatalo oko nogu ), te čizme u sjevernim područjima.

Panonsko područje obiluje raznolikošću kako krajeva različitih prema svojim geografskim i kulturno-povijesnim obilježjima tako i raznolikim narodnim nošnjama, koje imaju međusobno zajedničkih obilježja ali i svaka svoje karakteristično kojim se ističe.

Žensko ruho ukrašavaju bogati ili jednostavniji vezovi svilenim ili nitima od vune na košuljama, suknjama i pregačama, ukrasne svilene mašne i trake, čipkarski radovi, raznoliki nakit (zlatni i srebrni dukati, koralji, jantarne i druge ogrlice, perle, jasprice, razni metalni nakit…) itd. Djevojke kosu ponajviše upliću u jednu ili dvije pletenice te ukrašavaju najčešće crvenim trakama, dok su oglavlja udanih žena tkane ili svilene marame, poculice ukrašene vezom i dr. Mladenke su na svadbenoj proslavi najčešće ukrašene krunom te bogatijim nakitom.

Bogatstvom u izvedbi ženskog ruha ističu se:

 - Slavonija (šlingane i nošnje ukrašene bogatim vezovima najčešće crvene, bijele, plave ili crne boje, a posebice zlatare- nošnje ukrašene vezom zlatnim nitima),

 - Baranja (gdje nalazimo ženske i muške nošnje najiskićenije raznolikim šarenim jaspricama i metalnim ukrasima…- mašlijare; ali i bogate nošnje istkane biljnim i životinjskim ornamentima; dok neobičnost muškog ruha predstavlja pregačica koja se nosi preko gaća),

 - Srijem i Bačka (bogati splet svile, samta, krzna…koji resi bogati vez, dukati, zlatne i srebrne kopče…).

 

DINARSKO PODRUČJE obuhvaća područje južno od rijeke Kupe i Save sve do jadranske obale.To je strmo krško planinsko područje. Život se odvijao uz obale rijeka i u kraškim poljima gdje su jedino postojale obradive površine. Bogatstvo ovog kraja su ovce. Njihovo runo osnovni je materijal za izradu narodnog ruha. Pređa je obično bila prirodne boje vune - bijela ili smeđa - ili su je žene same bojale biljkama u crveno, žuto, zeleno, crno…te od tih niti tkale pregače, torbice ili vezle detalje na ruhu. Za ovaj kraj karakteristične su vunene čarape crne ili bijele boje preko kojih su se obuvali opanci. Gornji, vidljivi dio čarape bio je prošaran uzorkom izvedenim u pletivu.

Tzv. stan košulja zajednički je nevuneni odjevni predmet muške i ženske nošnje. Crvenkapa je tipično pokrivalo muškaraca i djevojaka, a ukrašena je vezom i ponekad paunovim perom zbog vjerovanja da će mlade svojim šarenim okom štititi od zlih sila i uroka.

Ženska košulja je duga,obilno izvezena na vidljivim dijelovima,a vez je izveden raznovrsnim bodovima:križićima, polukrižićima ili položenim plosnim bodom. Prevladavaju geometrijski motivi. Uz košulju žensko ruho čine: pas ili tkanica, pregača i haljina. Pregača se javlja u dva oblika: od Like do Vrlike je ravna, jako čvrsta, četvrtasta, ukrašena resama i izvezenim geometrijskim motivima, klječana, crvene, smeđe i zelene boje; a od Sinja do Konavala je tkana, lakša,bez uzoraka, prošarana poprečnim prugama, nema rese, u gornjem dijelu je skupljena i pada u naborima, najčešće je crvena s crnim ili bijelim prugama, dok je u Konavlima bijela protkana šarama pri dnu. Haljina žena je modre boje, dok je djevojačka bijela. Na nju se nosio haljetak bez rukava otvoren sprijeda zvan zobun. Na glavi se nose i bijele marame iglama prikopčane na kapu ili same ukrašene vezom. U ženskoj nošnji obavezan je nakit od srebra i srebrnih legura: igle s velikim glavama, naušnice, srebrni novac kao nakit te nakit za prsa od limenih listića. U Konavlima su žene same proizvodile svilu za vez…

Muško ruho sastoji se od košulje, dugih plavih hlača do gležnja s izvezenim ukrasom na gornjem djelu, krožeta - prsluk od kože, prsluka jačerme s tokama, i koporana - kaputa smeđe ili plave boje s rukavima. Oko pasa se veže crveni pojas na struke, za kojim su muškarci nosili kuburu ili malu pušku.

Većina stanovništva Like bavila se ovčarstvom pa je nošnja ličkog kraja pretežno od ovčjeg i janjećeg krzna. U ženskom ruhu ističe se klječana, čvrsta, četvrtasta pregača ukrašena resama i izvezena geometrijskim motivima. Ukras duge ženske košulje je bogati vez. Karakterističan dio muškog ruha ali i djevojačkog oglavlja je crvenkapa-tipično pokrivalo glave ukrašeno vezom i ponekad paunovim perom.

 

JADRANSKO PODRUČJE je područje koje obuhvaća uzak priobalni pojas i otoke, a za koje je najbitniji utjecaj drugih mediteranskih zemalja, uz utjecaj alpskog i dinarskog područja te u prošlosti tursko-orijentalni utjecaj. Materijal za izradu ruha kupovao se na sajmovima ili u gradovima. Samo se u svakodnevnom ruhu mogla pronaći košulja od domaćeg platna. Starije vunene čarape zamijenjene su pletenim od pamuka.

Muško ruho javlja se u nekoliko varijanti. Obilježje južnodalmatinskog muškog ruha su gaće s naborima na stražnjem dijelu, košulja, prsluk ukrašen zlatnim orijentalnim vezom, široki svileni pojas, mekana crvena kapa s kićankom, čarape i opanci. U srednjodalmatinskom području ruho je od modrog ili smeđeg sukna, gaće su do gležnja i nosi se crvenkapa. U Istri muško ruho čine duge uske gaće od bijelog sukna, prsluk-krožet, kratki kaput-koret, dugi kaput bez rukava-kamižola.

Žensko ruho čine platneni, vuneni i svileni predmeti. Sastavni dijelovi ženskog ruha su: košulja bijele boje s vezom od svile ili čipkom, često ravnog kroja sa širokim rukavima i suknja složena u guste oštre nabore koji naglašavaju vertikalu lika. Suknju pridržavaju poramenice ili je prišivena za prslučić-kas, pa nošnju dijelimo na poramenični tip i tip nošnje na kas.Za istarsko žensko ruho karakteristični su dugi uski rukavi prišiveni samo na plećima, koji se zimi oblače dok se ljeti zatiču za pojas. Istarska ženska košulja stoga za razliku od ostalih čini vanjski dio nošnje a ukrašena je i vezom.

Paška nošnja sačuvala se u stilskoj profinjenoj izvedbi 15.stoljeća, a posebno se ističe izvanredna čipka sačuvana u svom prvom razvojnom stupnju (paški teg) koja ukrašava prednjicu košulje te krajeve pokrivače- marame za glavu. Muško ruho je modro a resi ga svilena marama oko pasa te crvenkapa na glavi (dinarski utjecaj).

Dubrovačka nošnja oduvijek je, poput samog grada, bila bogata. Njen ures su bogati zlatni vez na prsluku i gaćama muškog ruha te bogati nakit žena : filigranske naušnice, ogrlica i kopče.